Izvor: Pixbay
Traženje posla za mladu osobu često nije jednostavan proces. Osim pronalaska natječaja i slanja prijave, važno je znati kako predstaviti sebe, svoje vještine, iskustvo i motivaciju. Mnogi mladi pritom osjećaju nesigurnost jer se prvi put susreću s razgovorima za posao, pisanjem životopisa, motivacijskih pisama i očekivanjima poslodavaca.
Dobro predstavljanje poslodavcu važno je zato što ono često stvara prvi dojam. Poslodavac u kratkom vremenu pokušava procijeniti ne samo formalno obrazovanje ili radno iskustvo kandidata, nego i njegovu motivaciju, komunikaciju, odgovornost, spremnost na učenje i odnos prema radnom mjestu. Mladi koji nemaju puno iskustva ponekad misle da zbog toga nemaju što ponuditi, no to nije točno. I iskustvo iz škole, volontiranja, sezonskog rada, obiteljskih obveza, hobija ili sudjelovanja u različitim aktivnostima može pokazati upornost, organiziranost, komunikativnost, odgovornost i spremnost na suradnju.
Prije samog razgovora za posao važno je dobro se pripremiti. Prvi korak je razumjeti na koji se posao osoba prijavljuje i što poslodavac traži. To znači pažljivo pročitati natječaj, izdvojiti ključne zadatke i razmisliti koja vlastita znanja, iskustva ili osobine mogu biti povezane s tim radnim mjestom. Čak i kada mlada osoba nema prethodno radno iskustvo u istom području, može razmisliti o situacijama u kojima je pokazala odgovornost, točnost, snalažljivost, timski rad ili spremnost na učenje.
Drugi korak je priprema životopisa i motivacijskog pisma. Životopis treba biti jasan, pregledan i prilagođen poslu na koji se osoba prijavljuje. Nije dovoljno samo navesti završenu školu ili prethodne poslove; važno je istaknuti vještine, zadatke i iskustva koja mogu biti relevantna poslodavcu. Motivacijsko pismo ne treba biti dugo, ali treba pokazati zašto se osoba prijavljuje, što ju zanima kod tog posla i što može ponuditi. Dobro napisano motivacijsko pismo može pomoći mladima da se izdvoje, osobito kada nemaju bogato radno iskustvo.
Treći korak je vježba razgovora za posao. Mnogi kandidati osjećaju tremu jer ne znaju što ih čeka ili se boje da neće znati odgovoriti na pitanja. Treme se ne treba sramiti, ali se ona može smanjiti pripremom. Korisno je unaprijed razmisliti o odgovorima na česta pitanja, primjerice: „Recite nam nešto o sebi“, „Zašto ste se prijavili na ovaj posao?“, „Koje su vaše prednosti?“, „Što želite naučiti?“ ili „Kako biste se snašli u radu s drugima?“. Kada mlada osoba nekoliko puta uvježba odgovore, lakše ih izgovara prirodno i sigurnije. Važno je pripremiti i kratko predstavljanje. To ne znači naučiti tekst napamet, nego znati u nekoliko rečenica objasniti tko ste, što vas zanima, što ste dosad radili i zašto želite taj posao. Takvo predstavljanje može pomoći da razgovor započne sigurnije.
Osim sadržaja odgovora, važan je i način komunikacije. Poslodavci često obraćaju pozornost na točnost, pristojnost, jasnoću izražavanja, kontakt očima, slušanje pitanja i spremnost na razgovor. Dobar nastup ne znači biti savršen ili pretjerano samouvjeren. Dobar nastup znači pokazati poštovanje, interes, odgovornost i spremnost da se uči. Mladi koji se pripreme unaprijed često lakše pokažu upravo te osobine.
Dobro predstavljanje poslodavcu ne događa se samo od sebe. Ono se može naučiti, uvježbati i poboljšati. Kroz povratnu informaciju, razgovor, pripremu životopisa, simulaciju razgovora za posao i rad na samopouzdanju, mlada osoba može postati sigurnija u načinu na koji govori o sebi. To je posebno važno jer mnogi mladi imaju više sposobnosti nego što ih znaju predstaviti.
Program „Aktivni za posao vol. 2 – bolja perspektiva“ upravo na tome gradi svoj pristup. Kroz individualnu podršku za zapošljavanje, grupne radionice i socijalnu podršku, mladima se pomaže da prepoznaju svoje vještine, bolje se pripreme za prijave na posao, izrade kvalitetniji životopis i motivacijsko pismo te sigurnije pristupe razgovoru s poslodavcem. Program ne nudi samo informacije, nego i prostor za vježbu, povratnu informaciju i ohrabrenje.
Projekt se provodi u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i Centrom za razvoj mladih, a uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.